Zašto je e-Matica loša?
Ovih dana puno se sluša o e-Matici, informacijskom sustavu koji je zamišljen kao online imenik učenika, i koji olakšava ispis svjedodžbi. No, sustav je iznimno loš, bilo da gledamo sa tehničkog, funkcionalnog ili konceptualnog gledišta. Što je krivo, i kako je to trebalo biti izvedeno?
Napomena: radio sam sa e-Maticom i unosio podatke u nju, pa ne pričam na pamet. Također, kroz studij na FOI-u sam naučio neke stvari o informacijskim sustavima i kako ih treba graditi.
Prevelika navala (tehnički dio)
Kažu, e-Matica je počela padati zbog toga što su svi profesori odjednom navalili na unos ocjena i podataka o učenicima. Ja postavljam pitanje – a kako bi to drugačije trebalo biti? Praktički cijela Hrvatska u isto vrijeme (dan-dva razlike) zaključuje ocjene i upisuje ih u imenik, nakon čega slijedi unos u e-Maticu. Znači, bit će navala i informatička kuća koja je razvila aplikaciju (King ICT) i koja pruža informatičku potporu sustavu bi trebala biti svjesna te činjenice.
Trebalo je pripremiti dovoljno serverske snage da bi sustav radio kako treba. Usudio bih se reći da se tu ne radi o nekim basnoslovnim brojkama, naime, ono što e-Matica predstavlja za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, ISVU sustav predstavlja za akademsko obrazovanje (otprilike). Studenti koriste ISVU za prijavu ispitnih rokova, ali i za upise (koji se odvijaju u više-manje isto vrijeme na svim fakultetima) – iskreno, ne sjećam se da je sustav ikad pao pod navalom. Upise sam obavljao bez problema, rokove prijavljivao i odjavljivao. Na stranu to što je ISVU također prililčno loš, ali očito je da leži na dobroj informatičkoj opremi. Obaviješten sam da na FFZG-u sustav redovito pada tokom upisa. Znači, još jedan tehnički potkovan sustav. Ali ISVU zaslužuje svoj poseban tekst :)
Na ovaj problem gledam kao informatičar, i moram priznati da padovi sustava uslijed nedostatka resursa (a zna se da će biti navale) je velika amaterska greška, pogotovo kad se zna da je e-Maticu razvila jedna od većih informatičkih kuća u Hrvatskoj – King ICT.
Da povučem analogiju – to vam je kao da dođete u kafić i ne možete dobiti kavu, jer kafić eto, ima samo 6 šalica za kavu. Čovječe, kafić mora imati barem 30-ak šalica uvijek spremnih za goste! Toliko je banalna i glupa pogreška kada napravite sustav vrijedan 5 milijuna kuna, a koji padne kad ga se počne koristiti.
Kako to da nikad nije pao carinski informacijski sustav, primjerice? Kako ne padaju IS-ovi benzinskih postaja dok su u jeku sezone? Kako kartičarske kuće trpe “navalu” dok se u cijeloj zemlji (a i šire) peglaju kartice?
e-Matica kao Excel tablica (funkcionalnost)
e-Matica je zamišljena kao online imenik, znači, u njoj će biti unešeni svi podaci o učenicima. Od najočitijih stvari kao što je ocjena iz predmeta, do izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, disciplinskih mjera i slično. Također, zamišljena je kao izvor podataka za ispis svjedodžbi. Drugih funkcionalnosti za sada nema. Postavlja se pitanje – po čemu je e-Matica bolja od neke Excel tablice koju si je neki 50-godišnji profesor složio prije par godina?
Da li je moguće takvo što napraviti u Excelu? Naravno da je – osobno imam jedan takav “mini-sustav” i predložak za ispis svjedodžbi. U jednom sheetu su ocjene, prosjeci, zaokružene ocjene, uspjesi i sl., a u drugom sheetu je template koji povlači podatke iz prethodnog sheeta. I ono najbolje – uvijek radi.
Događali su se i slučajevi da su učenici evidentirani kao da su rođeni u Afganistanu. Zašto se ne postavi Hrvatska kao defaultna vrijednost, a onda da se mijenja prema potrebi?
Ono što je bitno – e-Maticom se (između ostalih) služe ljudi koji su premašili svoju 40. godinu i velika većina njih je informatički još nepismena. Radi njih treba prilagoditi sustav, radi njih sustav treba biti funkcionalan. A ovo s državama rođenja je baš jedan od primjera. Profesora ne zanima zašto je njegov učenik odjednom rodom iz Afganistana, on zna da mora pisati Hrvatska i to je to.
Pa informatičari dragi, izađite jadnom profesoru u susret i neka početna vrijednost bude Hrvatska.
Osnovna i srednja e-Matica (konceptualna greška)
Proces upisa u srednje škole (isprike ako sam u krivu) ide otprilike ovako: učenik sa svjedodžbom iz osnovne škole (koju je dobio iz e-Matice) i ostalom dokumentacijom dolazi u željenu srednju i tamo vrši prijavu. Nakon prijave, škola rangira učenika i objavljuje listu. Nakon što se učenik upiše, njegov novi razrednik u e-Matici stvara profil tog učenika. U istoj toj e-Matici.
Moje iskustvo sa spomenutim ISVU sustavom i upisom diplomskog studija (nakon završenog preddiplomskog) zvuči otprilike ovako: odnesi indeks i potvrdu o završenom preddiplomskom u referadu, vrati se nakon par dana, upisan si. Unutar istog profila u ISVU sustavu mi stoji i preddiplomski i diplomski studij.
Zašto se isto ne bi moglo napraviti i kod e-Matice? Učenik završi osmi razred, i umjesto da nosi svjedodžbu (koju nije dobio), jednostavno obavi prijavu u srednjoj, a srednja nakon toga potraži učenika u e-Matici i izračuna dalje što misli da treba. Nakon objave liste, jednostavno se učeniku u profil pokraj “završena osnovna škola” upiše “prvi razred srednje škole”.
Takve stvari razlikuju one koji će samo sjesti i isprogramirati nešto od onih koji će prvo promisliti što rade, za koga rade, tko će se koristiti time, kakav poslovni sustav ili logika leži iza toga, odnosno, kakvu poslovnu logiku taj informacijski sustav mora poduprijeti.
Što sad?
Ništa, nastavnici – sretno vam bilo, iskreno se nadam da iduće godine (ili već na polugodištu) neće biti ovakvih problema. Sramota je za King ICT da nešto što košta 5 milijuna kuna ne radi onda kada najviše treba, a posebna sramota ide MZOŠ-u, koji krivnju svaljuje na nastavnike i njihovu “navalu”. Gospodo, vi ste šefovi tih nastavnika. Vi ste uveli taj sustav. Vi ste krivi, a ne nastavnici. Nastavnici su oni koji moraju dežurati kroz noć ne bi li uhvatili e-Maticu dok radi i obavili svoj dio posla.
Svima odgovornima želim da im omiljeni kafić ne bude u mogućnosti dati kavu, jer eto, nemaju više šalica.
Govorilo se o: e-matica, ematica, isvu, king ict, mzos, radovan fuchs, svjedodžba, upisi u srednju školu + Kategorija: Općenito
15 Comments
Trackbacks & Pingbacks
-
Tweets that mention Zašto je e-Matica loša? | I, blackshtef -- Topsy.com
[...] This post was mentioned on Twitter by Nikola Krajačić, alencvitkovic, Nenad Jamić, Utvrda, Utvrda and others. Utvrda said: RT @blackshtef: Zašto mislim da je e-Matica ništa drugo nego dokaz nesposobnosti svih odgovornih [blogpost] http://ow.ly/23SJy #mzos #ematica [...]
zapravo, nastavnici su svoj posao odradili. zaključili su ocjene i upisali ih tamo gdje trebaju – u imenike. sav ostali posao pada na pleća razrednicima, a ova brljavija s e-maticom samo je šlag na tortu birokratskih zavrzlama s kojima se bakću daleko nakon što je škola već završila.
a nakon što se odu na godišnji (ako si ga uopće od svoje jadne plaćice mogu priuštiti), ponovo se vraćaju na posao da bi se zezali s novim brljavijama hrvatskog školstva – raspodjelom udžbenika. i uvijek su krivi ti jadni nastavnici, ali stoka sitnog zuba kaže, nemaju se kaj oni buniti jer ipak “imaju 3 mjeseca praznika” … svakom bih poželjela barem 2 godine radnog iskustva u školi, pa da iz prve ruke dozna razliku između lud, zbunjen i normalan …
5 milja kuna neću ni komentirati jer me peku oči kad gledam tu broju. od susjeda mali bi to bolje smislio za daleko manju cifru ;)
u pravu si, razrednici su ti koji rade s maticom :)
ma strašno mi je to sve skupa, baš sam danas bio u nekom profesorskom društvu pa smo se dotakli te teme, baš su svi bili nabrijani :D
Očekivao sam malo više tehničkog, stručnog sadržaja (što i kako je trebalo napraviti). Ovo je više, manje prezetacija problema sa strane korisnika sustava. Glupa stvar u cijeloj toj priči je činjenica da se sustav dao na izradu nekoj xyz firmi, umjesto da je izrada sustava ponuđena fakultetima iz područja tehničkih znanosti. Dakle, država sama posjeduje potencijalne resurse koje je moguće iskoristiti radi stvaranja sustava. Neki fakulteti imaju već iskustva u izradi sustava slične problematike (npr. ISVU), a o znanju da i ne govorim. Novac od 5 miliona kuna mogao se dati fakultetima koji bi sigurno izradili kvalitetnu aplikaciju, na istom projektu mogli su se napisati po nekoliko (desetaka) diplomskih radova itd, itd. Da ne govorim da fakulteti spadaju u domenu školstva, pa na nekim djelovima zasigurno postoje određene dodirne točke u problemima koje će fakulteti zasigurno bolje razumjeti. Drugim riječima bolje razumijevanje poslovnog procesa. Što je cilj e-matice je isto dobro pitanje, kao unosti ćemo podatke ali ne znamo što ćemo s njima osim ispisa. Iz kojeg razloga treba nosit te svjedodžbe na upis u srednju školu, ako postoji sustav sa svim potrebnim informacijama.
Moglo je biti malo više tehničkih detalja, ali mi je u cijeloj toj priči to nekako manje bitan dio – bitno je to da sustav ne radi, jel.
Slažem se za to da je posao trebao dobiti neki fakultet. Iako, ISVU je razvijao FER, pa je opet poluproizvod, napravljen suprotno od bilo kojeg standarda koji postoji – tablice, frameovi, pogledaj samo kôd login ekrana, strašno nešto… ali uglavnom, da – to se trebalo raditi unutar ministarstva, koje na fakultetima ima ljude koji bi to mogli izvesti, a koji kako kažeš – poznaju procese.
Možda malo preoptimistično, ali zašto se e-Matica, ovaj novi “Postani student” portal (državna matura) i ISVU ne bi spojili u jedan koji će pratiti osobu (u obrazovnom smislu) od prvog razreda osnovne do doktorata. Nije nemoguće, i čak ne zvuči tako blesavo :)
Pod ovim tehničkim sam pročitavši rečenicu “…kroz studij na FOI-u sam naučio neke stvari o informacijskim sustavima i kako ih treba graditi.” mislio da će post ići u smjeru “kako ih treba graditi”. Uglavnom, mislim da je FER razvijao i NISpVU (“Postani student”), da ne kažem da na FER-u ima još nekoliko sustava vezano za ocjenjivanje, organizaciju i sl pa samim time veći plus dat npr. njima izradu. Ovo sa standardima, pretpostavljam da misliš na HTML ili nešto što bi spadalo u UX, ali ipak mislim da je bitnije činjenica što sustav pada pod većim opterećenjem (da li je u pozadini centralizirani ili distribuirani sustav). Znači, premda je ISVU “loš” u nekom pogledu, da li je to UX (html) ili još bitnije funkcionalnost ili operabilnost, postoji neko iskustvo, znanje prikupljeno u tim projektima. Ali izgleda da u Hrv sve ide preko neke veze i samo da se pokaže da se nešto radi, premda je to nešto totalna glupost. Zaključak, totalni propust.
Odličan osvrt na problem e matice, u BiH tek sada treba da se radi sličan sistem, pa se nadam (a prosto sumnjam) da će naučiti na greškama E-matice.
Ima jedan dio eMatice koji je, još na polugodištu ove školske godine odlično funkcionirao. Preko njega, web-servisa, u eMaticu mogli su se, iz lokanih aplikacija, slati svi podatci o učenicima koje eMatica traži. Podatci se unesu u školi, na lokalnoj mreži i „cak“ kroz 10 do 30 sekundi svi odu u eMaticu.
Pred par dana shvatim da web-servis neće, sada na kraju školske godine, pratiti izmjene u eMatici i da više ne može primati baš sve podatke, ali ranije dobro napravljen web-servis, nekako je i sada poslužio svrsi.
Osam godina radim na aplikaciji, koja je dizajnirana, da bude praktična u prvom redu onima koji su zaposleni u školama. Ne samo kada podatke unose već i da dobiju različite tabelarne i slikovne prikaze. Možete već zamisliti što se u osam godina može napraviti kada ti je računalo stalno upaljeno i kada stalno imaš volju nešto čačkati. I naravno…, kad svakodnevno živiš s korisnicima aplikacije.
Nije da se nisam nudio ljudima u Ministarstvu, da pomognem u postavljanju baze podataka za eMaticu – jer školske podatke poznajem u dušu. Bilo je tužno gledati pacerske greške eMatice koje pokazuju nerazumijevanje osobnih i pedagoških podataka onih koji je stvaraju.
Dobro postavljena baza podataka eMatice mogla je sada zaista biti uzorna, a poticanje neovisnih proizvođača aplikacija, mogla je biti vodilja u gradnji njenih budućih funkcionalnosti. Ovako je kako je. U našoj državi vlada druga, zna se kakva, logika.
Haris Kusto,
umjesto sto blebetas gluposti, pogledaj kako je to napravljeno u BiH pa onda daj svoj komentar:
http://www.emis.edu.ba
@Milaco – Thnx za info, nisam ovo skužio prije ;)
Komentar kako je napravljeno ? Neznam ima li potrebe al da se neko pohvali podatkom da može da ispiše 250 svjedožbi u pola sata ? Pa brže bi ih ja ispisao rukom. Izgled, funkcionalnost aplikacije i odabir tehnologija, neću nikako komentirati – jer neznam ima li smisla, skim razgovaram?
Vjerojatno si primjetio da niti jedna veća stvar u Hrvatskoj nije odrađena dobro :). Da bi ju morali ponovno.
Ajde barem su nešto pokušali i nadam se da nas nije puno koštalo :).
Treba više vremena kako bi se ljudi prilagodili sustavu, ali i uvijek se može poboljšati.
Valjda će jednoga dana nešto i funkcionirati.
meni se čini da ništa na kraju neće funkcionirati..